Najčešća pitanja
Nakon završetka projekta, izgrađena svjetlovodna mreža postat će vlasništvo trgovačkog društva „Otok net d.o.o.“, koje će ujedno i upravljati izgrađenom svjetlovodnom mrežom. Drugim riječima, svjetlovodna mreža izgrađena projektom bit će u javnom vlasništvu jedinica lokalne samouprave u Projektu. Prema uvjetima dodjele bespovratnih sredstava za projekt, vlasništvo izgrađene svjetlovodne mreže mora ostati u trajnom javnom vlasništvu, tako da ne postoji mogućnost da izgrađenu svjetlovodnu mrežu preuzme bilo koji privatni operator na tržištu.
Uvjetima dodjele bespovratnih sredstava za izgradnju brzih širokopojasnih mreža iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) definirano je da se bespovratna sredstva mogu koristiti samo za izgradnju svjetlovodnih mreža do adresa na kojima pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s nije dostupan (u tzv. bijelim područjima). Takvi uvjeti proizlaze iz pravila Europske unije koja su važeća još od 2013., kako bi se bespovratna sredstva za brze širokopojasne mreže primarno usmjerila u područja u kojima su dostupne brzine pristupa internetu manje od 30 Mbit/s, i kako bi se zaštitila ulaganja postojećih operatora u mreže koje podržavaju brzine veće od 30 Mbit/s (u tzv. sivim područjima). U međuvremenu su se potrebne brzine pristupa internetu povećale, i 100 Mbit/s je minimalna brzina koja bi trebala biti dostupna svim korisnicima. Republika Hrvatska u idućim financijskim razdobljima korištenja EU fondova iza 2027. planira dodjele bespovratnih sredstava i za adrese u tzv. sivim područjima koje su trenutno isključene iz projekta.
Svjetlovodnom mrežom izgrađenom u projektu upravljat će trgovačko društvo Otok net d.o.o. Otok net će s operatorima na tržištu sklopiti ugovore o pristupu svjetlovodnoj mreži, na način da će operatori na tržištu moći pristupiti svakom krajnjem korisniku spojenom na mrežu i ponuditi mu usluge (npr. pristup internetu, TV usluge, telefonske usluge i dr.). Radi se o tzv. veleprodajnom modelu pružanja usluge, u kojem je Otok net pružatelj veleprodajnih usluga najma svjetlovodnih niti do krajnjih korisnika za sve operatore na tržištu pod jednakim uvjetima. Otok net neće pružati maloprodajne usluge krajnjim korisnicima. Krajnji korisnici će birati operatora s kojim će sklopiti maloprodajni ugovor za željene usluge i, kao i dosada, plaćati usluge samo odabranom operatoru koji će im pružati maloprodajne usluge. No, za razliku od sadašnjeg stanja, maloprodajne usluge bit će kvalitetnije, a krajnji korisnici imat će veću mogućnost odabira operatora, uključujući i mogućnost naknadne promjene operatora.
Naravno, putem svjetlovodnih mreža mogu se distribuirati različite televizijske i video usluge i sadržaji. Zbog značajno većeg kapaciteta prijenosa u odnosu na stare telefonske mreže, kroz svjetlovodne mreže moguće je distribuirati bez ograničenja televizijske i video programe i sadržaje visoke razlučivosti (HD), te istovremeno veći broj televizijskih kanala ili video sadržaja za istog krajnjeg korisnika. Npr. u istom kućanstvu može se istovremeno pratiti bilo koji „standardni“ televizijski program na TV uređaju, „over-the-top“ video sadržaj može se pratiti na drugom TV uređaju, na trećem uređaju spojenom na internet mogu se gledati različiti zabavni videozapisi, a preko četvrtog uređaja može se odvijati poslovni videokonferencijski poziv.
Otvorene svjetlovodne mreže su mreže dostupne svim operatorima i pružateljima maloprodajnih komunikacijskih usluga pod jednakim uvjetima. Upravitelj otvorene svjetlovodne mreže ne pruža maloprodajne usluge krajnjim korisnicima, već je samo odgovoran za upravljanje i održavanje svjetlovodne mreže. Krajnji korisnik, u skladu sa svojim potrebama i preferencijama, odabire operatora ili pružatelja maloprodajne usluge s kojim sklapa pretplatnički (korisnički) ugovor. Interes upravitelja svjetlovodne mreže je privući što veći broj operatora i pružatelja maloprodajnih usluga koji će nuditi svoje usluge putem otvorene svjetlovodne mreže, kako bi krajnji korisnici imali što bolju ponudu usluga. S povećanjem broja operatora i pružatelja maloprodajnih usluga, povećava se kvaliteta i smanjuju prosječne maloprodajne cijene usluga, a krajnji korisnici mogu jednostavno mijenjati operatora ili pružatelja usluge. Iako su dosta zastupljene u EU-u, otvorene svjetlovodne mreže relativno su novi tržišni koncept u Republici Hrvatskoj. No, očekuje se da će se njihova zastupljenost u Republici Hrvatskoj povećati u idućim godinama. Upravo je i svjetlovodna mreža koja se gradi projektom otvorena svjetlovodna mreža kojom će upravljati trgovačko društvo Otok net d.o.o.
Ne, za razliku od mobilnih mreža svih generacija (2G/3G/4G/5G), svjetlovodne mreže ne proizvode nikakva radiofrekvencijska polja (zračenja). Podaci se kroz svjetlovodne mreže prenose kroz zatvoreni sustav svjetlovodnih niti (kabela) pomoću svjetlosnih zraka koje ne emitiraju nikakvo radiofrekvencijsko zračenje. Osim toga, prijenos unutar svjetlovodnih niti (kabela) pomoću svjetlosnih zraka odvija se u vidljivom dijelu optičkog spektra, odnosno radi se o različitom frekvencijskom području u odnosu na mobilne mreže koje rade u radiofrekvencijskom području.
Svjetlovodne niti tanke su staklene niti promjera oko stotinu mikrometara (100 µm), što odgovara promjeru jedne vlasi ljudske kose. Kombinacijom različitih karakteristika stakla po presjeku staklene niti, svjetlosna zraka koja prenosi podatke u svjetlovodnoj niti, ne može napustiti svjetlovodnu nit na njezinom plaštu (zbog fizikalnog zakona loma svjetlosti), nego samo na početku i kraju svjetlovodne niti, tj. na poprečnim presjecima svjetlovodne niti.
Radi se o različitim materijalima i s tim povezanim fizikalnim zakonima prijenosa podataka u svjetlovodnim mrežama i starim telefonskim mrežama. Stare telefonske mreže izgrađene su od bakrenih kabela (tzv. bakrenih parica) i izvorno su bile namijenjene samo za prijenos govora u analognom obliku. Naknadno su u takve telefonske mreže dodane funkcionalnosti koje omogućuju digitalni prijenos podataka, što odgovara različitim vrstama tzv. DSL tehnologija (npr. VDSL). Kako to često biva kad se naknadno uvode dodatne funkcionalnosti koje izvorno nisu bile predviđene, DSL tehnologije imaju različita ograničenja. Značajno ograničenje vezano je uz najveću brzinu prijenosa podataka koja se može ostvariti, i koja je kod DSL tehnologija uobičajeno nekoliko desetaka Mbit/s, a samo iznimno više od 100 Mbit/s. Osim toga, najveća brzina prijenosa smanjuje se s povećanjem udaljenosti od telefonske centrale – u pravilu na udaljenostima većim od 500 m od telefonske centrale nisu ostvarive brzine veće od 30 Mbit/s. Za razliku od telefonskih mreža, svjetlovodne mreže izvorno su predviđene za prijenos podataka u digitalnom obliku. Najveće brzine svjetlovodnih mreža ograničene su samo vrstom opreme koja je postavljena na krajeve svjetlovodnih niti i ne smanjuju se s povećanjem udaljenosti od glavnog čvora (centrale) svjetlovodne mreže. S obzirom da je uobičajena međusobna udaljenost glavnih čvorova svjetlovodne mreže nekoliko desetaka kilometara, svi korisnici spojeni na svjetlovodnu mrežu unutar radijusa od nekoliko desetaka kilometara od glavnog čvora mogu ostvariti jednake najveće brzine prijenosa podataka. Za ilustraciju, usporedimo li telefonske i svjetlovodne mreže s medijima za pohranu zvuka, telefonske mreže odgovarale bi gramofonskim pločama i magnetskim vrpcama (kazetama), dok bi svjetlovodne mreže odgovarale CD/DVD medijima i ostalim suvremenim vrstama memorija (npr. USB stick-u).
FTTH – engl. Fiber to the Home označava svjetlovodnu mrežu u kojoj se svjetlovodne niti postavljaju do svakog krajnjeg korisnika, odnosno do ulaza u njegov korisnički objekt. P2MP – engl. Point to MultiPoint, zajedno s PON – engl. Passive Optical Network, opisuju arhitekturu svjetlovodne mreže prema broju svjetlovodnih niti u pojedinim segmentima svjetlovodne mreže. Radi se o tehničkim rješenjima tzv. multipleksiranja koja omogućuju smanjenje broja svjetlovodnih niti između sekundarnih (tzv. distribucijskih) čvorova i glavnog čvora (centrale) svjetlovodne mreže. Većina svjetlovodnih mreža koje su izgrađene u Europi i svijetu primjenjuje P2MP/PON arhitekturu, odnosno radi se o tržišno najzastupljenijem rješenju. Takvo rješenje primijenjeno je i u ovom projektu.
Svjetlovodne mreže gotovo pa i nemaju veze sa starim telefonskim mrežama. Radi se o različitim generacijama komunikacijskih mreža, pri čemu su telefonske mreže danas tehnološki zastarjele, a njihov ekonomski vijek trajanja se bliži kraju, ili je već prošao. Kod izgradnje svjetlovodnih mreža, do krajnjih se korisnika postavljaju potpuno novi svjetlovodni kabeli, a isto tako se u pravilu uspostavljaju novi glavni čvorovi (centrale) svjetlovodne mreže s novom komunikacijskom opremom.
Ne, svjetlovodne mreže nisu osjetljive na atmosferska električna pražnjenja koja nastaju tijekom nevremena za razliku od starih telefonskih mreža. Ipak, važno je naglasiti da se svi elektronički uređaji u kućanstvima napajaju kroz električnu mrežu. Ovisno o izvedbi i kvaliteti električne mreže, krajnji korisnici i dalje trebaju voditi računa o zaštiti od atmosferskih pražnjenja koja mogu utjecati na električnu mrežu.